Zašto cvijeće miriše?

Osim toga što privlače ljepotom – zumbuli, ljubičice, jorgovani, ruže, noćna frajla i jasmine, imaju i vrlo opojan miris koji pozitivno utiče na tijelo i duh. Prijatni cvijetni mirisi su povezani sa emocijama, podižu energiju i raspoloženje, primenjuju se u aromaterapiji, djeluju antidepresivno i antistresno, snižavaju adrenalin i pojačavaju memoriju.
Miris aktivira limbički sistem, tj emocionalne centre u mozgu, putem receptora u nosu, a informacija koju nosi miris direktno odlazi u mozak. Tako etarska ulja svojim mirisom djeluju direktno na čovjekovo raspoloženje i emocije.

Miris cvijeća potiče od etarskih ulja koje luče posebne žlijezde u dnu latica. Svaka vrsta cvijetnica ima posebnu kombinaciju više etarskih ulja i jedinstven miris. Ove hemijske supstance su signal oprašivačima da im je biljka spremila sladak nektar kao nagradu za oprašivanje.

Pčele imaju uslovni refleks miris–nektar. Kada je vrijeme toplo, lahko isparljiva etarska ulja isparavaju i šire se na veliku daljinu, kako bi privukle što veći broj oprašivača, a velika prostorna udaljenost povećava mogućnost miješanja gena u daljem srodstvu, tj. izbjegavanja uparivanja štetnih recesivnih gena.

Najčešći sastojak mirisa je metil-benzin. Poslije uspješne oplodnje, cvijet luči hormon etilen, koji zaustavlja sintezu metil-benzina i nektara, oprašivači više ne posjećuju taj cvijet i čuvaju energiju za posjetu drugim neoplođenim cvijetovima. Primamljivanje oprašivača je uslov za opstanak i produženje vrste. Neke vrste biljaka svojim mirisima privlače vrlo raznolike oprašivače, dok su druge usko specijalizovane za jednu vrstu.

Cvijetovi koji privlače pčele i leptire imaju vrlo prijatan miris. One cvijetnice koje privlače muhe nemaju nektar, ali imaju neprijatan miris truhlog mesa, što je ustvari obmana, jer muhe misle da će naći hranu.

Najveći obmanjivači su orhideje. Naime, one imaju veoma prijatan miris i vrlo lijep ili primamljiv cvijet – npr. vrste Ophris, ali nemaju nektar. Sa druge strane, povezanost cvijetnica i oprašivača možemo da smatramo čak i simbiozom, zato što im opstanak bukvalno zavisi od postojanja onog drugog.

Etarska ulja su male molekulske mase i mogu da se rašire vazdušnim strujanjem na udaljenost od 1000-1200 metara. U zagađenoj okolini velikih gradova ili industrijskih centara ovi mirisi mogu da se rasprostru samo do 200-300 metara, pa se dobija utisak da cvijeće gubi miris.

Tako se prekida ciklus cvijet-insekt, insekti tragaju i ne dobijaju dovoljno hrane, a kod biljaka nema dovoljno oprašivanja. U takvim regionima dolazi do velikog smanjenja broja pčela zbog manjka hrane i pored nepromijenjenog broja biljaka iz godine u godinu.

Pripremila: Subhija Hrnjić