Naslovna / Tekstovi / Zdravlje / Zdravlje / Sezonski poremećaj raspoloženja: Jesenski ‘blues’ – kako ga prebroditi?

Sezonski poremećaj raspoloženja: Jesenski ‘blues’ – kako ga prebroditi?

I dok jesensko lišće mijenja svoje žarke boje i polako pada sa grana, dan je skratio svoj vijek jer noći postaju duže, i hladno vrijeme polako dolazi u naše domove, a vas pri tome hvata melanholija, bezvoljnost, umor i iscrpljenost, pad energije, neprestana glad pogotovo ona za slatkim ili pak nesanica….zapitajte ste da niste možda pod utjecajem „jesenskog bluesa“?

Jesenski blues ili kako ga još nazivaju sindrom SPR – sezonskog poremećaja raspoloženja pogotovo nastaje kod prelaska na zimsko računanje vremena, kada se dan skraćuje, a mrak puno ranije pada.

Čak 20% osoba, većinom žena, pati od tog poremećaja raspoloženja. No, rapsodija ovog godišnjeg razdoblja, kojoj su se divili mnogi pjesnici i umjetnici, može uzrokovati i promjene u našem organizmu temeljene na čistim znanstvenim činjenicama.

Vanjski utjecaji jesenskog vremena i te kako mogu uticati na naš endokrini, živčani i probavni sustav, te na mentalnu i fizičku stabilnost. Smanjeno izlaganje dnevnom sunčevom svijetlu utiče na pinelanu žlijezdu koja, kao jedina žlijezda energiju dobiva preko očiju tj. preko svjetla, samim time smanjeno luči hormon serotonin, poznat i kao hormon sreće, te se automatski smanjeno luči i hormon melatonin, koji je zaslužan za (dobar) san.

Serotonin se izlučuje tokom dana i regulira osjećaj gladi, tjelesnu temperaturu, rad fine mišićne kontrakcije, apetit i raspoloženje, te se pretvara u melatonin kada padne noć, koji je pak odgovoran za našu vitalnost, mladolikost i uravnoteženu naviku spavanja. Nesanice i loše spavanje mogu uticati i na rast tjelesne težine, jer nedostatak sna uzrokuje povećanu proizvodnju hormona grelina koji povećava osjećaj gladi.

Nedostatno izlaganje sunčevoj svjetlosti uzrokuje i manjak vitamina D koje je povezano s nastankom osteoporoze i slabih kostiju i zuba, raznih srčanih oboljenja, depresije te brojnih drugih psihofizičkih tegoba, a kako je i važan faktor u imuno sistemu čovjeka, endokrinolozi su utvrdili da bez ovog vitamina, T-ćelije koje su jako bitne u borbi protiv infekcija, se neće aktivirati.

Pozitivan stav

„Osmijeh zlata vrijedi“ kaže stara narodna poslovica. Stoga, imajte na umu da pozitivno razmišljanje i pozitivan stav itekako mogu uticati na fizičko stanje organizma, prema rezultatima velikog broja istraživanja, koja govore da postoje jasne poveznice između negativnih misli i fizičkih poremećaja u tijelu, kao i pozitivnih misli i urednog rada svih tjelesnih funkcija.

Poznato je kako pozitivno razmišljanje djeluje na neurone u mozgu uzrokujući hemijske promjene koje dovode do smanjenja nivoa hormona stresa, dok negativne misli imaju suprotan učinak. Smanjena količina stresnih hormona u tijelu posljedično dovodi do jačanja imuniteta i povećane sposobnosti borbe organizma sa slobodnim radikalima koji mogu uzrokovati oštećenja stanica i tkiva.

Neke od koristi pozitivnog razmišljanja, uz ojačan imunitet, su i smanjeni rizik od srčanih oboljenja te problema s probavnim, dišnim, endokrinim i drugim tjelesnim sistemima.
No ne zaboravite, kako bi vratili osmijeh i energiju u svoj život i doskočili posljedicama „Jesenskog bluesa“ svakako se napunite izvorima energije kao što je kvalitetan san, zrak (disanje), voda, sunce, hrana i molitva.

5 izvora energije

1.) San
Nakon ljeta svi kreću s novim radnim tempom, natrpavajući se obavezama, aktivnostima, novim radnim zadacima pri tome se nesvjesno i polako izlažući psihičkoj napetosti, stresu, preopterećenosti organizma i umoru što sve utiče na kvalitetan san. Pa tako izloženost stresnim situacijama, u tijelu aktivira izlučivanje dvaju hormona stresa – adrenalina i kortizola, koji ubrzavaju otkucaje srca i disanje, potiču povećan dotok krvi u mišiće, podižu nivo šećera u krvi i tako stimulišu čitavo tijelo u stanje napetosti te posljedično uzrokuju i loše spavanje.

Također, zbog promjena u dnevnom ritmu prilikom prelaska na zimsko računanje vremena, svakako izbjegavajte i jutarnje izležavanje u krevetu ili spavanje tokom dana, koji mogu dodatno poremetiti ritam spavanja. A kako se sklonost nesanici povećava i prilikom nedostatne proizvodnje melatonina, vrlo je bitno dostatno izlaganje dnevnoj sunčevoj svjetlosti.

Evo nekih jednostavnih trikova za dobar san…izbjegavajte konzumiranje kafe prije spavanja. Navečer pojedite samo voćku ili supu (ne teški obrok) i jedite najmanje 3 sata prije odlaska na spavanje. Poznato je da ukoliko prije spavanja pojedete jednu jabuku, imat ćete miran i ugodan san. I čaša toplog mlijeka s malo meda (i cimeta po želji) će svakako pomoći!

Izbjegavanjem gledanja televizije barem pola sata prije spavanja, smirit ćete um, a za bolju atmosferu i smirujući ugođaj spavaće sobe provjetrite prostoriju kako bi ušao svježi zrak i pomogao boljem snu.

2.) Zrak
Zbog užurbanog vremena većina ljudi diše plitko, te si na taj način uskraćuju neophodan kisik, čiji manjak u mozgu izaziva lošu koncentraciju, slabo pamćenje, depresiju, strahove… Većina nas uobičajeno koristi samo 30 – 40 % kapaciteta pluća, što je nedovoljno! Samo naš mozak treba tri puta više kisika od ostalih organa i ako ga ne dobije u dovoljnoj količini, ono ga uzima iz drugih organa. Posljedice su umor, bezvoljnost i često sklonost obolijevanju. Naš mozak je zapravo gladan, a kisik je gorivo!

Za početak, dobro je nekoliko puta duboko udahnuti. Dok sjedite na poslu ili u svom omiljenom naslonjaču, otvorite prozor da uđe svježi zrak, i polagano i duboko udahnite tako da se trbuh polako izboči prema van, dok se pri izdahu vraća prema kičmi. Dišite tako duboko cijelim trbuhom, srednjim dijelom prsnog koša i zatim gornjim dijelom. Vježba se izvodi opušteno i bez naprezanja. Čak prilikom njenog izvođenja možete zamišljati (i osjećati) da kod udaha unosite pozitivnu energiju, a kod izdaha izbacujete negativnu energiju.

Ovakvo disanje blago masira unutarnje organe, potiče probavu, regulira rad bubrega, opušta nas i snižava krvni pritisak. Udisanjem što veće količine zraka tokom nekoliko minuta izvođenja ove vježbe, tijelo opskrbljujemo većom količinom dragocjenog kisika, a time i većom količinom energije.

3.) Voda
Stručnjaci su otkrili da jedan od prvih znakova dehidracije nije žeđ, nego umor. Stoga pobijedite umor najzdravijim saveznikom – običnom vodom.

Voda sačinjava 72% čovjekovog tijela. Ona pomaže u transportu hranjivih tvari, čišćenju tijela i ispravnom funkcioniranju organa. Vrlo je bitno unositi dovoljnu količinu vode kako bi se ove funkcije mogle ispravno odvijati. Kako je mozak okružen tekućinom, ako je ta tekućina zagađena, odnosno ako je puna otpadnih tvari, ona uništava neurone u mozgu i mozak propada.

Barem 20 % potrebe za vodom može se zadovoljiti putem hrane, dok je ostatak potrebno podmiriti unosom tekućine. Danas se općenito smatra kako je odrasloj osobi potrebno oko 2 do 2,5 l tekućine dnevno tj. 10 čaša. I zapamtite da je vodu u organizam potrebno unositi odvojeno od hrane, pa stoga pričekajte s čašom omiljenog napitka netom poslije (obilnog) obroka.

4.) Sunce
Iako u vrijeme hladnijeg zimskog razdoblja godine, sunčanih dana ima manje, ono je uvijek tu, ili skriveno iza oblaka. Dovoljno je da se barem 15-30 minuta dnevno izložite sunčevoj svjetlosti, kako biste svoj organizam napunili sunčevom energijom, te ga doveli u ravnotežu. Također, što je put čovjeka svjetlija, ova je aktivacija brža, budući da melanin, kožni pigment, upija ultraljubičaste zrake i sprječava njihovo prodiranje dublje u tkivo.

A kako je sunce glavni izvor vitamina D, prehranom možete nadomjestiti njegov manjak, pa tako uzimati namirnice kao što je riblje ulje, jaja, riba, mlijeko.

5.) Hrana
Prehranu trebate uvijek prilagoditi sezonskim i vremenskim uslovima.

„Smrdljiva ruža“ tj. bijeli luk, kako su ga u Grčkoj još nazivali, je jedan od najstarijih kultiviranih biljaka u svijetu. Danas je dokazano da sadrži 200-tinjak aktivnih tvari – bogat je eteričnim uljima koja sadrže sumpor, vitaminima (A, B1, B2 i C), mineralima (kalijem, željezom, jodom, kalcijem, selenom i fosforom), sadrži aminokiseline, enzime, polioze poput inzulina, adenozina i alicina. Ima izuzetno jaka antivirusna, antibakterijska i antifungalna svojstva. Snažan je aktioksidans, djeluje protuupalno i odlično djeluje na imunitet. Ujedno je i odlična namirnica za hladne zimske dane, pogotovo u vrijeme kada vladaju gripe i prehlade. Svakodnevno pojedite 2-3 režnja . To će ojačati vaš imunitet, te će smanjiti mogućnost zaraze.

Vitamin C odlično je sredstvo u borbi protiv umora, kao antioksidans ima važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava, a ima ga u svom sezonskom voću: kiviju, mandarini, naranači, naru, te povrću: tikvi i paprikama. Paprike sadrže čak četiri puta više vitamina C nego naranča.
Uzimanje minerala kao što je magnezij povoljno djeluje na naš živčani sistem i smanjuje stres, opušta mišiće, kontrolira krvni pritisak i dobar san. Ima ga u zelenom lisnatom povrću (špinat, blitva, zelena salata, kelj, zelje), sjemenkama bundeve i bananama.

I ne zaboravite, ugljikohidrati su izvrsni za podizanje energije, ali svakako izbjegavajte bijelo brašno, bijeli šećer, gazirane sokove koji „lupaju o prazno“ i daju trenutno energiju nakon koje ubrzo slijedi nagli pad, pa radije uzimajte one ugljikohidrate koji se sporije razgrađuju kao što je npr. integralni kruh, cjelovite žitarice, grah i slično.

akos.ba

Da li ste čitali?

Prepoznajte simptome alergije!

Znate li da razdražljivost, tamni podočnjaci, suha koža i nadutost mogu biti znakovi alergije? Pročitajte …