Naslovna / Tekstovi / Porodica / Odgoj i obrazovanje / Matematičarke kroz historiju – I dio

Matematičarke kroz historiju – I dio

Žene su kroz historiju ostavljale nemjerljiv značaj na poljima različitih znanosti. U tekstu koji slijedi pomenuti ćemo neke koje su značajno utjecale na matematiku i matematičke znanosti.
Otprilike u 5. stoljeću p.n.e u Grčkoj je živjela Theano, Pitagorina žena. Ona i njene dvije kćeri održavale su Pitagorejsku školu nakon Pitagorine smrti. Pisala je rasprave o matematici, fizici, medicini i dječjoj psihologiji. McLemore piše da je njeno najvažnije djelo Princip Zlatne sredine.

Hipatija (370.- 415.).
Napisala je kritiku djela Apolonijeve Konike , podijelivši konike ravninom u različite dijelove, takav koncept doveo je do ideje o hiperbolama, parabolama i elipsama. Ovim djelom pojednostavnila je dotad nerazumljive stvari, i postigla održanje tog djela kroz stoljeća. Hipatija je bila prva žena koja je imala tako snažan utjecaj na ranu matematiku. Iako joj je život završio tragično, njeni radovi su sačuvani. Kasnije, Descartes, Newton i Leibniz su se nadovezali na njen rad. Hipatija je napravila veliki uspjeh za ženu u tom vremenu

Maria Gaetana Agnesi (1718.-1799.), bila je jedna od najvažnijih i najposebnijih ličnosti 18.-og stoljeća. Rođena je u porodici intelektualaca, i već u ranom djetinjstvu prepoznali su u njoj ”čudo od djeteta”. Zahvaljujući svom ocu koji je bio profesor matematike bilo joj je omogućeno visoko obrazovanje1738. objavila je zbirku eseja prirodnih znanosti i filozofije, nazvane Filozofske tvrdnje u kojima iznosi svoj stav da žene trebaju biti obrazovane. Sa 20 godina počela je raditi na svom najvažnijem djelu Analitičke ustanove (Analytical Institutions), baveći se diferencijalnim i integralnim računom. To je jedno od prvih i najopćenitijih djela o konačnoj i beskonačnoj analizi. Njen velik doprinos matematici sa ovom knjigom je taj što je na vrlo sistematičan način skupila djela raznih matematičara, dajući ih uz vlastitu interpretaciju. Knjiga je postala modelom jasnoće, prevođena je na mnoge jezike i korištena kao priručnik, dala je jasnu zbirku znanja u matematičkoj analizi (elementarni problemi minimuma, maksimuma, tangente i tačaka infleksije). Bila je prva profesorica matematike na svijetu, predavala je na Bologneskom Sveučilištu koje je osnovano u 11.stoljeću. Njoj u čast se jedna krivulja, koju je ona proučavala, i danas zove Agnesijin uvojak.

Marie Sophie Germain rođena je u Parizu 1776., u razdoblju revolucij Kada je Sophie imala 18 godina, u Parizu je otvorena Akademija za matematiku i znanost, medjutim ženama je bilo zabranjeno pohađati akademiju. Sophia je ipak uspjela nabaviti neke zabilješke iz kojih je onda učila. To joj je dalo mogućnost da nešto nauči od najuspješnijih matematičara onog vremena, najviše ju je zanimao rad J.L. Lagrangea. Pod pseudonimom M. LeBlanc, na kraju semestra predala je svoje bilješke Lagrangeu. On je bio oduševljen i htio je upoznati studenta koji je to napisao, jako se iznenadio kada je shvatio da je to bila žena, ali prepoznao je njene mogućnosti i postao joj mentor. Nakon toga ušla je u krug naucnika i matematičara. 1804. godine počela se dopisivati sa njemačkim matematičarom Carl Friedrich Gaussom. Zanimao ju je njegov rad o teoriji brojeva, pa mu je poslala neka svoja rješenja, također pod pseudonimom da bi prikrila svoj identitet. Sve do 1807. Gauss nije znao ko je ustvari M.LeBlanc, bio je potresen kad je shvatio da je to žena. Dopisivanje je prestalo jer je Gauss počeo predavati na Sveučilištu u Gottingenu. Nakon 12 godina, napisala je Legendreu nešto što bi mogao biti njen najveći uspjeh u teoriji brojeva, dokazala je teorem koji je bio glavni korak za dokazivanje Velikog Fermatovog teorema.. Sophie je radila sa dobro poznatim matematičarima kao ravnopravan suradnik da bi upotpunila svoje dokaze u teoriji brojeva.
Umrla je od raka dojke 1831. godine. Na Sveučilištu u Gottingenu Gauss se zalagao za njen počasni doktorat, ipak umrla je prije nego ga je primila.

Mary Everest Boole (1832.-1916.) rođena je u Engleskoj. Svoju prvu knjigu, Priprema djece za znanost objavila je 1904. Ova knjiga imala je velik utjecaj na razvoj školstva u Engleskoj i Sjedinjenim Državama u prvoj polovici 20. stoljeća. Također je izmislila lijepljenje krivulja, ili danas poznato kao linijska geometrija, da bi pomogla djeci oko geometrije uglova i površina. Mary se smatrala matematičkim psihologom. Njen cilj je bio ”…razumjeti kako ljudi, posebno djeca, uče matematiku i znanost, koristeći za razumijevanje dijelove mozga, fizička tijela i njihove nesvjesne procese.” Mnoga postignuća Mary Boole mogu se vidjeti danas u modernim učionicama.
Sofija Vasiljevna Kovalevska (1850.-1891.). Njezine matematičke sposobnosti pokazale su se kada je imala 13 godina.Porodica se iz Petrograda preselila na seosko imanje, i kako nije bilo dovoljno tapeta za zidove, na zidove njene sobe zalijepili su lekcije Ostrogradskog, kojima se u mladosti bavio njen otac. S vremenom je počela razumijevati ono što je bilo na zidu. Prvo se upisala na sveučilište u Heidelbergu, da bi nakon toga otišli u Berlin gdje ju je poučavao Weierstrass. Nakon četverogodišnjeg rada sa Weierstrassom, fakultet u Gottingenu joj je dodijelio doktorat summa cum laude. Najvažniji naucni rad Kovalevske bio je potpuno rješenje zadatka o rotaciji čvrstog tijela oko fiksne točke. Za taj joj je rad 1886.g. bila dodijeljena nagrada Prix Bordin Pariške akademije znanosti.

Charlotte Angas Scott rođena je 1858. u Engleskoj1880. pristupila je završnom ispitu na Cambridgeu, na kojem su najbolji trebali biti nagrađeni. Nagrade su se dodjeljivale isključivo muškim studentima. Po rezultatima, Charlotte je bila među osam najboljih muškaraca na Sveučilištu, ali joj ipak nije bilo dopušteno prisustvovati dodjeli nagrada jer je bila žena. Nije dopustila da ju ova uvreda obeshrabri, čak je počela raditi još i više. Primila je status Bachelor nauke 1882., a 1885. stekla je doktorat. Obje njene titule bile su najviše moguće, ”prva klasa”. Svoje titule primila je od Londonskog Sveučilišta, ali tek nakon što je Cambridge 1948. napokon počeo dijeliti nagrade i ženama. Ovo veliko postignuće u području kojim su dominirali muškarci nije prošlo neprimijećeno; rezultat je bio taj da je ženama bio omogućen upis na Cambridge i objavljivanje njihovih imena zajedno sa imenima muških studenata.
Nakon što je četiri godine predavala na Girton Collegeu, ponuđen joj je posao predavača na Mawr Collegeu u Sjedinjenim Državama. Dobila je visoke preporuke i bila je jedna od prvih kojoj je ponuđen posao. U četrdeset godina boravka u Sjedinjenim Državama postigla je životni uspjeh, uvela je dodiplomski i postdiplomski program matematike na Bryn Mawru. Objavila je brojne matematičke članke, na područjima aritmetike, algebre i geometrije ravni; bila je član nekoliko matematičkih društava i organizacija. Bila je prva Britanka koja je primila doktorat iz matematike i bila je prva matematičarka na Bryn Mawr Collegeu. Upravo ona je autorica prvog matematičkog istraživačkog članka napisanog u SAD-u, ali cijenjenog i u Europi, ”Dokaz Noether-inog fundamentalnog teorema”.

Pripremila: Hasanović Meliha

 

 

Da li ste čitali?

Kreativnost kod djece i kako je razvijati

Kreativnost je misaoni proces koji podrazumijeva stvaranje novih, boljih, drugačijih i produktivnijih riješenja. Kreativnost potiče …