Naslovna / Tekstovi / Cijenimo li blagodat vremena?

Cijenimo li blagodat vremena?

Vrijeme je Božiji dar, dat svim ljudima, koje mi (smrtnici) ne možemo kontrolisati, zaustaviti ili promijeniti.
Gospodar se kune vremenom, pa kaže: „ Tako Mi vremena! Čovjek je, zaista , na gubitku- osim onih koji vjeruju, čine dobra djela, jedni drugima preporučuju istinu i jedni drugima preporučuju strpljenje! (El- Asr 1-3)

Nerijetko, kada govorimo o vremenu, spominjemo sljedeće fraze: „Nemam vremena!“, „ Šta ću raditi toliko vremena, dosadno je.“ Ako malo bolje sagledamo navedeno shvatamo da „nemamo“ vremena za važne stvari, koristimo vrijeme kao izgovor za (ne) ispunjavanje obaveza ili ne znamo da planiramo svoje aktivnosti. A sve ovo je od izuzetne važnosti u životu jednog čovjeka. Dan traje 24 sata i svaki je jedinstven, kada prođe više nikad se neće ponoviti isti takav. Kako to obično biva, vrijednost nečega shvatimo tek kada to izgubimo, kada nema prostora za reprizu.

Dobra organizacija je pola uspjeha. Ako smo ikada čitali ili slušali priče o uspješnim ljudima ili smo jedan od njih onda znamo da je prva stvar koja se navodi kao karakteristika uspješnosti dobra organizacija vremena, usklađivanje obaveza. Mnogobrojni su i načini na koje možemo rasporediti svoj dan. Kada se hoće, onda se i može. Ako je makar jedna osoba uspjela u tome, moguće je. Osvrnemo li se na klasičnu podjelu vremena u toku dana- 8 sati za rad, 8 sati za odmor, 8 sati za učenje, pitam se kako bi izgledala naša sopstvena skala. Koja vrijednost bi dominirala, a šta bi bilo najmanje zastupljeno? Danas, u „modernom“ svijetu manje sati spavamo, više radimo,manje se družimo i posjećujemo a više ljenčarimo. Misli nam okupiraju brige, TV, internet.

Kao i sve navike, da bismo usvojili ovu potrebna je vježba, kontinuitet, istrajnost. Meni lično je mnogo pomoglo kada sam naišla na jedan tekst o planiranju obaveza u kome između ostalog stoji da 5 minuta može biti jako dugo ili veoma kratko, ovisno o tome kako mi rezoniramo sa time. Primjera radi, 5 minuta za neku tjelovježbu nam se čini jako puno, dok isto toliko vremena surfanjem po netu prođe za tren oka. Zanimljivo, zar ne? Kako smo uvjerili svoj um u jednu tvrdnju tako možemo preokrenuti situaciju u svoju korist.

Sljedeći hadisi govore o blagodati vremena.

„Iskoristi pet stvari, prije drugih pet- mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti, i život prije smrti“. (prenosi Ibn Abas r.a)

„Dvije blagodati zanemaruju ljudi- zdravlje i slobodno vrijeme.“ (Buhari)

Slobodno vrijeme je blagodat koja je zajedno sa zdravljem neophodna za činjenje dobra, što nam je dodatna motivacija da njima obogatimo svoje biće.

„Vrijeme je dovoljno dugo za one koji su spremni da ga iskoriste“
Leonardo da Vinči

„Mnogo ljudi ne brine oko svog novca sve dok ga ne nestane, a drugi isto to rade sa svojim vremenom.“
Gete

„Nema vremena za svakodnevnu dosadu. Postoji vrijeme za rad. Postoji vrijeme za ljubav. To ne ostavlja prostor za neko drugo vrijeme.
Koko Šanel

Danas imamo toliko seminara, edukacija na temu upravljanje vremenom, organizacija, planiranje.. Da li je to vještina ili nešto urođeno, svojstveno svima nama? Nije sramota ne znati, sramota je ostati u neznanju i ne dopustiti sebi da naučimo nešto što će nam promijeniti život na bolje. U skladu sa time, u nastavku donosim nekoliko prijedloga za organizovanje vremena:

-ustajanje i lijeganje ranije od uobičajenog
-smanjenje vremena koje provedemo za računarom i gledanjem TV-a
-uvođenje šetnje kao obavezni dio dnevnog rasporeda
-dolazak na vrijeme ( na posao, na dogovor sa prijateljima, poslovni sastanak, predavanje…)
-druženje sa prijateljima( razgovor, zajedničko djelovanje bez prisustva društvenih mreža)

Cijenimo i poštujmo vrijeme, svoje i tuđe. Ne gubimo vrijeme na besposlice, i ne uskraćujmo vrijeme onima koji to zaslužuju kod nas.

 

Pripremila: Samra Avdibašić

Da li ste čitali?

zelenjavni-vrt

Kako različite biljke funkcionišu skupa?

Baš kao i ljudi, neke biljne vrste se slažu jako dobro dok se druge uopšte "ne podnose". Nerijetko u baštama vidimo različite biljne vrste kako vode zajednički život i medusobno dobro komuniciraju.