Naslovna / Tekstovi / Zdravlje / Ishrana / Heljda – namirnica pogodna za dane posta

Heljda – namirnica pogodna za dane posta

Kada se spominje heljda, uglavnom se govori o njenom korišćenju u ishrani, bilo da su to ljudi koji žele da smršaju, ili da promjene svoj način ishrane na bolje. Heljda ima mnogobrojne prednosti po pitanju nutricije, ne sadrži neke sastojke potencijalno štetne po zdravlje, naravno, ukoliko se sa njima preteruje.

Pored svojih nutritivnih svojstava, heljda je od nemjereljive koristi po zdravlje zato što je utvrđeno da je u stanju da smanji rizik od bolesti krvotoka, kojima je većina ljudi podložna u zrelijim godinama. Kada se spominje heljda, uglavnom se govori o njenom korišćenju u ishrani, bilo da su to ljudi koji žele da smršaju, ili da promjene svoj način ishrane na bolje. Heljda ima mnogobrojne prednosti po pitanju nutricije, ne sadrži neke sastojke potencijalno štetne po zdravlje, naravno, ukoliko se sa njima preteruje. Pored svojih nutritivnih svojstava, heljda je od nemjereljive koristi po zdravlje zato što je utvrđeno da je u stanju da smanji rizik od bolesti krvotoka, kojima je većina ljudi podložna u zrelijim godinama.

Kakva je heljda biljka?

Heljda je jednogodišnja zeljasta biljka, koja potiče iz Azije, poznata još i kao pasja trava. Iako se uzgaja kao žitarica pošto ima takvo sjeme, ona se ne ubraja ni u vrstu pšenice, ni u u trave. Upravo zbog toga što su njene sjemenke jestive i bogate ugljikohidratima ona se i naziva pseudo cerealijom, odnosno pseudo žitaricom.  Heljda raste u krajevima sa umjerenom klimom, i potiče iz Kine odakle se proširila na zapad. Dio je tradicionalne ishrane u Poljskoj i Rusiji, a u nekim drugim zemljama se sije zbog proizvodnje meda, pošto je med od heljde veoma kvalitetan i cijenjen.Nutritivna vrijednost – koliko kalorija ima heljda?Heljda je biljka koja ima sličan nutritivni profil kao i žitarice, zbog čega se i koristi na isti način, i može se samljeti i pretvoriti u brašno baš kao i bilo koja druga žitarica. Najčešće se konzumira zimi zato što snaži imuni sistem, zagrijeva i liječi.

Međutim, pri kupovini treba obratiti pažnju da nije možda u pitanju mješavina sa većinskim udjelom drugih žitarica. Također se može koristiti i cijelo zrno. Pa tako, 100 g sirove heljde sadrži:

• 343 kalorije

• 10% vode

• 13.3 g proteina

• 71.5 g ugljikohidrata

• 10 g vlakana

• 3.4 g masti

• 0.74 g zasićenih masti

• 1.04 g monozasićenih masti

• 1.04 g polizasićenih masti

• 0.08 g omega-3 masnih kiselina i

• 0.96 g omega-6 masnih kiselina.

Također sadrži sve prednosti integralnih žitarica, iako se ne ubraja među njih. Sadrži mali postotak proteina, ali pošto je udio koji sadrži veoma dobro izbalansiran sa aminokiselinama zbog čega je njena nutritivna vrijednost posebno visoka.  Heljda sadrži  i visok udio dijetalnih vlakana, 4 vrste vitamina B i posebno visok udio minerala Takođe sadrži i jako nizak procenat masti i nimalo glutena, što je čini odličnom preporukom za osobe koje su netolerantne na pšenicu.

Kako heljda utiče na zdravlje?

1. Pomaže u liječenju bolesti srca, krvotoka i problemima sa disanjem

2. Korisna je u borbi protiv dijabetesa

3. Ne izaziva alergije i

4. Ima antibakterijska svojstva.

Kako se heljda priprema?

Heljda se može pripremati na dosta različitih načina upravo zbog mogućnosti da se koristi umjesto žitarica, i lahko je možete je prilagoditi sebi i i svojim potrebama, načinu ishrane i stilu života. Svakodnevna ishranaHeljda snižava krvni pritisak, njen plod je dobro jesti u svim kombinacijama, i idealna je za spremanje prirodno zdravih i dijetalnih jela. Dovoljno ju je uvesti u svoju svakodnevnu ishranu da biste osvježili i pročistili organizam.

Dostupne su opcije kao što su tostirana i sirova zrna heljde, oba podjednako zdrava, pri čemu je glavna razlika u ukusu. Može se kuhati i koristiti kao dodatak jelima, pa recimo rižoto možete da napravite sa heljdom. Može se kombinovati sa svim namirnicama, a posebno dobro ide uz pečurke. Takođe, potopljena zrna heljde se mogu konzumirati bez dodatne termičke obrade, i odličan su sastojak u čorbama.

Neki od recepata sa heljdom su:

1. Mafini sa heljdom i sirom

Priprema: 3 jajeta, malo soli, umutiti i dodati malu kafenu šolju kisele vode, pola šoljice ulja i pola šoljice mlijeka ili jogurta. Kad se sve sjedini dodati šoljicu heljdinog brasna, šoljicu pšeničnog brašna, pola praška za pecivo i oko 100 g mladog sira (4 do 5 punih kašika). Ispeći se može i u plehu ako nemate kalupe.

2. Mafini od heljde i meda

Potrebno je: 2 jajeta, 3 kašike meda, 1/4 šolje brašna od heljde, pola praška za pecivo, 1 kašičica cimeta, prstohvat soli, 1/4 šolje sjeckanih ili mljevenih badema, pola izrendane jabuke, pola zgnjećene banane. Umutiti jaja i med, dodati sastavljene suhe sastojke i voće. Peći u kalupima za mafine, na 180°C dok ne porumene.

3. Sirnica sa korama od heljde

Jufke (kore) od heljde su dobra opcija. U smjesu za fil ide domaći sir, so, domaća jaja i gazirana voda. Dva lista jufke stavite na dno pleha. Ostavite još dva za “krov”. Ostatak iskidate, natopite smjesom od sira i slažete u pleh. Malo ulja i pokrijete sa 2 lista jufke. I to je to. Peći na 180°C dok ne porumeni. Pred kraj isječi i vratiti još 10 minuta u rernu.

 

Pripremila: Subhija Hrnjić

 

 

Da li ste čitali?

Jesen nudi namirnice koje morate uključiti u prehranu

Zdrave i ukusne, svježe i dostupne, naminirce jeseni možete već danas uvrstiti u svoju prehranu.