Naslovna / Tekstovi / Duhovnost / Islamska umjetnost i kultura / Islamska umjetnost u našim domovima

Islamska umjetnost u našim domovima

Nastanak i razvoj kaligrafije vezuju se za zapisivanje Kur’ana. Metode tog rada bile su veoma primitivne pa se Kur’an zapisivao na palminom lišću, kamenim pločama i sl. Također, jedan od razloga nastanka islamske kaligrafije i usavršavanja njezinih tehnika jeste islamska zabrana slikanja živih bića. To je podstaklo islamske umjetnike da svoju kreativnost izražavaju pomoću arapskog pisma.

Islamska kaligrafija zasigurno je najprepoznatljiviji vizualni izraz islama. Prema islamskoj tradiciji, sam poslanik Muhammed, a.s., dao je upute kako treba pisati. Postoji predaja da je Muhammed, a.s., svome zetu Aliji ibn Ebi Talibu, r.a., kazao: “Alija, približi svoja slova, napravi razmak između redova i naoštri pero.” Za kaligrafski lanac umjetnika pisara i prepisivača, započet u 7. stoljeću s Alijom, r.a., vežu se svi velikani kaligrafije.

Umjetnost lijepog pisanja i estetika koja ga prati nije svojstvena samo islamskoj civilizaciji, jer poznata su izvanredna ostvarenja japanske i kineske kaligrafije. Ipak, čini se da je zbog posebnosti i ljubavi prepisivanja svetog teksta Božije riječi – Kurʼana – kaligrafija u islamu preuzela primat nad svim drugim umjetnostima.

Kako se širio islam, razvijala se i islamska kaligrafija. Stoga ne čudi što je skoro svako podneblje na kojem žive muslimani iznjedrilo vlastite varijante i stilove kaligrafije. Razvoju kaligrafije u islamu doprinijeli su prije svega Arapi, a potom i Perzijanci, Indijci, Malajci, Osmanlije itd.

Poštujući ulogu ostalih muslimanskih naroda, doima se ipak da su Osmanlije dale poseban polet umjetnosti kaligrafije. Ovu tvrdnju podupiru brojna naučna djela, ali i usmena tradicija sažeta u krilatici: “Kur’an je objavljen u Mekki, uči se u Kairu, a piše u Istanbulu.”

LEVHE

Bosanske kuće nerijetko imaju na svojim zidovima levhe – slike na kojima je kaligrafskim pismom ispisan ajet, salavat, bismilla ili slično. Pored toga, džamijski zidovi su također ukrašeni ili levhama ili direktnim pisanjem ajeta i Božijih imena na zid. Ono što bismo rekli da je specifično za BiH su izrezbarene levhe na drvetu ili pak bakru, često ukrašene zlatnim detaljima.

U bosanskim kućama najčešće se mogu vidjeti navedene stvari – bismilla, 99 Božijih imena, salavat, šehadet ili pak ajetul kursijja. Danas kada ima jako mnogo onih koji se bave izradom levhi na različitim materijalima u različitim formatima i sami možete smisliti šta želite i dati da se izradi. Sigurno imate ajet koji vas naročito inspiriše, hadis ili dova koju je lijepo učiti?

Naprimjer, „Inne me’al ‘usri jusra“ (zaista poslije teškoće dolazi olakšanje, El-inširah 6).

Također, ukoliko idete u Istočne krajeve, odličan poklon su upravo levhe, a one ispisane na papirusu ili izvezene na nekom materijalu nisu teške i lahko se nose, te se mogu adekvatno uokviriti kada se vratite kući.

halalmagazin.com

Da li ste čitali?

Dragulj Perzije

Historija duga 7000 godina, učinila je Iran jednim od najprimamljivijih svjetskih destinacija. Iran ima jednu …