Naslovna / Tekstovi / Porodica / Odgoj i obrazovanje / Šta je pragmatika i zašto je važna u komunikaciji djeteta?!

Šta je pragmatika i zašto je važna u komunikaciji djeteta?!

Djeca pragmatiku počinju učiti od rođenja i razvijaju pragmatičke vještine čitavog života. Tokom prve godine života, djeca urednog razvoja će uspostavljati socijalnu komunikaciju kontaktom očima, glasovnim izmjenama u komunikaciji, facijalnom ekspresijom. Odrastanjem djece razvija se i „odrasta“ i njihovo znanje jezika, jer nisu riječi jedino što djeca vremenom usvajaju. Ono što je većinom prešutno, a iznimno bitno je to kako te riječi koristiti u određenim društvenim kontekstima. Uče prilagoditi se određenim situacijama oblikujući vlastito ponašanje u istima. Pravila komunikacije zovu se pragmatika, i kao takva različita su s obzirom na stupanj razvoja djeteta i kulturu u kojoj su smještena. Vrtićka djeca će se potpuno drugačije ponašati na dječjem igralištu u odnosu na vlastiti dom. Važno je uvijek imati na umu da se svako dijete razvija svojim tempom, razvoj socijalnih vještina iznimno je važan za socijalni, ali i akademski uspjeh.

Važnost kontakta očima u komunikaciji

Ne kaže se bez razloga da su oči ogledalo duše. Oči mnogo toga otkrivaju o nama i kontakt očima je jedan od kamena temeljaca u komunikaciji.
Po nečijem pogledu možemo otkriti zanima li ga ono o čemu pričamo ili je osoba smetena, govori li istinu ili laže, ima li samopouzdanja ili je nesigurna… Radi toga je važno od najranije dobi raditi na razvoju uporabe kontakta očima u komunikacijske svrhe, jer će se tako danas sutra, naše dijete najlakše povezati sa svojim sugovornicima.
Djeca pragmatiku počinju učiti od rođenja i razvijaju pragmatičke vještine čitavog života. Tokom prve godine života, djeca urednog razvoja će uspostavljati socijalnu komunikaciju kontaktom očima, glasovnim izmjenama u komunikaciji (mama kaže: Idemo van? Voziti se autom?, a beba kaže: Brm, brm…), facijalnom ekspresijom…
Kako se razvoj nastavlja kroz interakciju s okolinom, djeca spontano usvajaju pragmatička pravila (u knjižnici se ne viče, nije lijepo smijati se nečijoj ozljedi…).

Smanjen kontakt očima

Djeca s poremećajima iz autističnog spektra obično imaju smanjen kontakt očima, u odnosu na djecu bez takvog poremećaja. To često njihove partnere u komunikaciji pogrešno asocira na njihov manjak interesa za temu. Jako često baš taj kontakt očima je „mala matura“ za djecu autističnog spektra.
Poteškoće s pragmatikom imaju svi poremećaji iz spektra autizma, do onih koji nemaju razvijen jezik i govor, do onih s Aspergerovim sindromom koji imaju razvijene komunikacijske vještine.
U svakom slučaju, postoje strategije za prevladavanje poteškoća s pragmatikom. Jedna od njih je „izmjenjivanje reda“. Takva aktivnost se može provoditi u jednostavnim radnjama gdje se izmjenjujemo na red bacajući loptu (dodavajući se) ili možemo ponavljati riječi ili zvukove koje dijete proizvodi. Već i nekoliko izmjena između djeteta koje ima poteškoća s pragmatikom je napredak.

Kako pomoći djetetu kod poteškoća s pragmatikom?

Ukoliko dijete ima razvijen jezik, odlična aktivnost je čitanje i razgovor o pročitanom. Čitajte štivo zajedno, te za vrijeme i nakon čitanja postavljajte ohrabrujuća pitanja koja zahtijevaju duži odgovor i koja stavljaju dijete u položaj lika iz priče (npr. Što misliš zašto je on to učinio?)
Razgovarajte o osjećajima. Štiva su izvrsna prilika za takve razgovore. Pitajte dijete o tome šta misli kako se pojedini lik u priči osjeća i zašto je tome tako. Proširite situacije iz priče u svakodnevne situacije (Šta misliš kako se tvoja sestra osjeća kad se ti tako ponašaš? Zašto?)
Predviđanje sljedećeg događaja je vještina koja je od velike važnosti za svakog pojedinca, a ta vještina nije dovoljno razvijena kod osoba koje imaju poteškoća u pragmatici. Tu vještinu također možete razvijati kroz priče. Ukoliko je vašem djetetu prezahtjevno predvidjeti sljedeći moment, nakon određenog događaja vratite se s djetetom koracima unatrag, kako bi pomoću tog „razlaganja“ događaja od kraja do početka, dijete uvidjelo uzorak te tako postepeno došlo do toga da može predvidjeti budući događaj.


Isplanirajte strukturiranja druženja s vršnjacima vašem djetetu. Djeca s Aspergerovim sindromom koji je iz spektra autizma često imaju potrebu za druženjem s vršnjacima, međutim druga djeca ih izbjegavanju radi toga što su različiti i „čudni“( konkretni su i nedostaju im „finese“ u odnosima s drugima). Počnite s druženjima s jednim djetetom u trajanju od 60-90 minuta, pa s vremenom povećavajte broj prijatelja i dužinu druženja. Osim toga što ćete uveseliti svoje dijete, ovakva druženja su i terapeutska.
Koristite vizuelna pomagala. Djeca s poremećajima iz autističnog spektra se primarno koriste vizuelnim procesiranjem. Ovu informaciju koristite kad djetetu prezentirate njegov dnevni raspored, ali i kad mu iznosite vlastita očekivanja od njega. Uz slikovni materijal vaše dijete će vas bolje razumjeti.

Da li ste čitali?

Internet pretraživač koji pošumljava planetu

Vrijeme koje provodimo na internetu više nije mjerljivo u poznatim vremenskim kategorijama jer je korištenje …