Naslovna / Tekstovi / Porodica / Muslimanka u porodici

Prema brojnim sociološkim teorijama porodica se danas, jednako kao i u prošlosti, smatra nezamjenjivim oblikom i sredinom za pravilno i normalno odrastanje i razvoj ljudske ličnosti. Ovo je, naravno, opće teorijsko gledanje na ulogu i značaj porodice, dok se njezino konkretno društveno značenje neminovno povezuje sa mnogim unutrašnjim i vanjskim uvjetima. Zato i nije uvijek i svaka porodica vrelo dobrobiti za pojedinca i zajednicu. 

Muslimanka u porodici

Prema brojnim sociološkim teorijama porodica se danas, jednako kao i u prošlosti, smatra nezamjenjivim oblikom i sredinom za pravilno i normalno odrastanje i razvoj ljudske ličnosti. Ovo je, naravno, opće teorijsko gledanje na ulogu i značaj porodice, dok se njezino konkretno društveno značenje neminovno povezuje sa mnogim unutrašnjim i vanjskim uvjetima. Zato i nije uvijek i svaka porodica vrelo dobrobiti za pojedinca i zajednicu. 

 

(Prvi susreti žena muslimanki održani 06.07.2009. godine u Tuzli, Tema: Muslimanka u porodici, Izlagač: Prof. Azra Fazlović)

Dozvolite mi da na početku svog izlaganja čestitam Medžlisu IZ Tuzla organiziranje ovog skupa i namjeru da se u ovom gradu kvalitetnije kreira rad i djelovanje ženskog džemata u okvirima Islamske zajednice.

Naslov ovog referata Muslimanka u porodici nas upućuje na promatranje temeljne uloge žene muslimanke koju ona ostvaruje u porodici kao izuzetno važnoj i neophodnoj društvenoj grupi i ustanovi za svako društvo i za svakog pojedinca. Prema brojnim sociološkim teorijama porodica se danas, jednako kao i u prošlosti, smatra nezamjenjivim oblikom i sredinom za pravilno i normalno odrastanje i razvoj ljudske ličnosti. Ovo je, naravno, opće teorijsko gledanje na ulogu i značaj porodice, dok se njezino konkretno društveno značenje neminovno povezuje sa mnogim unutrašnjim i vanjskim uvjetima. Zato i nije uvijek i svaka porodica vrelo dobrobiti za pojedinca i zajednicu.

Ovim današnjim razgovorom skrećemo pažnju na doprinos žene muslimanke u izgradnji zdrave i prosperitetne porodice čiji će se pozitivni karakter potom reflektirati prema pojedincu i društvu. Riječ je, dakle, o muslimanskoj porodici u čijem je središtu žena u ulozi supruge, majke, kćerke ili sestre.

Na ovom mjestu ćemo naglasiti da muslimanska porodica ima svoje osobenosti i odlike. Temeljna odlika muslimanske porodice je njezino uređenje po trajno važećim principima proizašlim iz volje i mudrosti Svemogućeg Boga.

Druga bitna odlika ove porodice je da stupanje u brak i osnivanje porodice proizilazi iz visoko etičkih ciljeva i najplemenitih ljudskih motiva.

Sljedeća osobenost muslimanske porodice je svijest njezinih članova o blagodati čestitog poroda koji garantuje opstanak ljudske vrste i zadovoljstvo Milostivog Boga na ovom i budućem svijetu. Allah (dž.š.) je u slijedećim riječima iskazao dobro koje čini Svojim robovima dajući im potomstvo: Allah za vas stvara žene od vaše vrste, a od žena vaših daje vam sinove i unuke, i ukusna jela vam daje. Pa zašto u laž oni vjeruju, a Allahove blagodati poriču. (En-Nahl, 72.)

U drugom kur’anskom ajetu se, također, kazuje o blagodati ženske i muške djece. Allah (dž.š) kaže: Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji. On stvara šta hoće! On poklanja žensku djecu kome hoće, a kome hoće – mušku, ili im daje i mušku i žensku, a koga hoće, učini bez poroda; On, uistinu, sve zna i sve može.

U našem nastojanju da u širokim horizontima ove teme ponudimo značenja samo nekih relacija utjecaja i doprinosa muslimanke u konceptu uspješne i efikasne muslimanske porodice, oslonit ćemo se na mudre riječi Allahovog poslanika (a.s.) o odgojenoj i pravilno formiranoj muslimanki kao temelju buduće bračne zajednice i porodice. Muhammed (a.s.) je rekao:  Ko god odgoji dvije kćerke do njihove zrelosti, on i ja ćemo biti ovakvi na Sudnjem danu. Dok je to govorio, pokazao je dva svoja prsta sastavljena. U drugom hadisu se na sličan način opisuje prednosti odgajanja tri kćerke: Onaj ko ima tri kćerke ili tri sestre, pa se prema njima lijepo obhodi i pokaže bogobojaznost u tom smislu ući će u Džennet.

Uzvišeni Allah dariva veliki dar u ženskom djetetu, dar pomoću kojeg možemo zaslužii Džennet. Muhammed (a.s.) na najljepši način vrednuje trud i brigu za pravilan odgoj ženskog evlada, jer će iz tog odgoja kao iz nukleusa da se razvije zdrava i čestita porodica.

Žena u ulozi supruge i majke ima jedinstvenu porodičnu ulogu pa ćemo u nastavku usmjeriti više pažnje prema ovim njezinim važnim svojstvima.

Brak je jedan od Allahovih znakova u prirodi, izvor ljubavi i samilosti. Za pojedinca on je duševni smiraj, za zajednicu kolijevka ljubavi, samilosti i saosjećanja, za ljudsku vrstu garancija njezinog trajanja, a za sve zajedno put čestitosti, mira i harmonije.

Kur’an je bračnu vezu predstavio svojim nenadmašnim stilom riječi i snagom poruke: I jedan od dokaza Njegovih je to što za vas, od vrste vaše, stvara žene da se uz njih smirite i sigurnim osjetite, i što između vas uspostavlja ljubav i samilost. (Er-Rum, 21.)

Prema ovom ajetu glavni cilj braka sastoji se u tome da se u bračnoj zajednici steknu mir, sigurnost i zadovoljstvo, a na temelju međusobne ljubavi, razumijevanja i samilosti.

U drugom ajetu Allah (dž.š.) kaže: Vi ste jedni od drugih… (Ali-Imran, 195.), i tako obznanjuje da su muž i žena u braku cjelina i da samo tako upotpunjuju svoje uloge i potrebe.

U svakom vremenu je moguće zasnovati i izgraditi sretan i trajno stabilan brak. Potrebno je da se vratimo istinskim ljudskim vrijednostima koje upravo u bračnoj zajednici poprimaju poseban izraz i smisao. Vrijednosti kao što su: vjerovanje u Boga i pokornost u ibadetima, bračna vjernost i dobrota, međusobna ljubav i poštovanje, samilost, nježnost i osjećajnost, iskreno prijateljstvo i odanost, povjerenje, pravednost, strpljivost, praštanje, darežljivost, zahvalnost, fleksibilnost i razumijevanje, roditeljstvo, sloboda i zajedničko planiranje, predstavljaju temelje uspješnog i sretnog braka.

Zato je neizmjerno važno, primjereno savremenom karakteru života, snažno i što sveobuhvatnije djelovati na afirmaciji navedenih i njima sličnih vrijednosti, kako bi se mladići i djevojke potakli da pravovremeno zasnivaju brak i kako bi se općenito učvrstila i ojačala struktura savremene bračne zajednice.

Vjera je osnovno i najvažnije ljudsko svojstvo i kao takvo ima bazičnu važnost u zasnivanju i izgradnji kvalitetnog bračnog života. Vjera predstavlja najčvršći osnov zajedničkih vrijednosti što je naročito važno u neposrednoj i potpunoj bračnoj koegzistenciji supružnika.

Vjera je snaga koja će prevazići moguće prepreke i koja će održati brak. Stoga savjet i upustvo Allahovog Poslanika (a.s.) treba da upozorava neprolaznom mudrošću prilikom izbora bračnog druga. Muhammed (a.s.) kaže: Nemojte se ženiti samo radi izgleda, jer ljepota može postati razlogom moralnog propadanja. Ne ženite se ni radi bogatstva, jer ono može postati izvorom grijeha. Ženite se zbog vjerske predanosti. Ovaj Poslanikov (a.s.) savjet jednako se odnosi na udaju kao I na ženidbu.

Vjera u braku utječe na neprestano zbližavanje muža i žene zajedničkim duhovnim životom i predanostima u ibadetima. Zajedničko obavljanje namaza, posta, hadža, kurbana, davanje sadake…, jedinstveni su načini zbližavanja i zajedništva supružnika, a u vezi s tim će ih Svemogući Bog obasipati Svojim blagoslovom i milošću. O visokim razinama ljepote i sklada bračnog i porodičnog života kazuje ova Muhammedova (a.s) dova i uputa, a povezana je s noćnim ibadetom: Allah se smilovao čovjeku koji ustane noću, pa klanja i probudi svoju ženu, pa, ako ona ne ustane, zapljusne je vodom, Allah se smilovao  i ženi koja ustane noću, pa klanja i probudi svog muža, pa, ako on ne ustane, zapljusne ga vodom u lice.  

Test ljudske dobrote i odgovornosti snažno se očituje u braku. Mudrost nas uči da ljudska dobrota na dunjaluku najduže traje a da nas na Ahiretu prva sretne. Uz vjeru i pobožnost, bračni drug nije većim odličjem odlikovan i ljepšim darom darovan od dobrote svog bračnog druga. O tome Muhammed (a.s.) kaže: Poslije pobožnosti i bogobojaznosti muslimanu nije ništa korisnije dato od dobre žene: kad joj muž nešto naredi, ona to izvrši; kada je pogleda, ona ga svojim pogledom razveseli i raspoloži: ako je za neku stvar zakune, ona to izvrši; ona čuva svoje poštenje i muževu imovinu kada je on odsutan.

U ovom hadisu se ukazuje i na odgovornost, pažnju i čuvanje časti u braku. Brak je, doista, ispunjen obavezama koje valja s najvišim stepenom odgovornosti ispuniti. Zato je brak u cjelini emanet prvog reda. Posebno važna konstanta ovog emaneta jeste čuvanje bračne i porodične časti. Allahova knjiga obavezuje vjernike i vjernice na čuvanje ove časti, a Poslanik (a.s.) čestitoj i poštenoj ženi obećava Džennet u slijedećem hadisu: Ako žena klanja propisanih pet namaza, posti mjesec ramazan, čuva svoju čast i poštenje i bude pokorna svome mužu, bit će joj rečeno uđi u  Džennet na koju hoćeš kapiju.

Nije teško snagom vjere izabrati ono što je za brak i porodicu najbolje i ostati skroman i realan u svojim zahtjevima i očekivanjima, što je u bračnom životu od velikog značaja za međusobno razumijevanje i stabilnost braka. Skromnost i umjerenost su plodovi strpljivosti kojom, kako nas poučava Kur’an, najbolje sami sebi možemo pomoći. Sabur je najkorisnijie oruđe za samokontrolu i izgradnju zdravog bračnog života. Strpljivost u osobi razvija energiju i mudrost koja joj daje moć podnošenja teških momenata u životu. Allah (dž.š.) kaže u Kur’anu: Zaista su svi ljudi na gubitku, osim onih koji vjeruju i čine dobra djela, i onih koji jedni druge podstiču na istinu i strpljenje.

Lijepa riječ je ukras u odnosima muža i žene. Lijepa riječ je radost srca i putokaz da se brak učini najljepšim odmorom i utočištem. To je pravedna i iskrena riječ. Izraz zahvale bračnom drugu plete niti koje brak čine sretnim. Pa zar nije zdravije i ugodnije živjeti u takvoj porodičnoj atmosferi?! Takva zahvalnost podstiče supružnike da čine samo dobro jedno drugom.

Sve rečeno o vrlinama muža i žene obnavlja i jača njihovu međusobnu ljubav i u njihov život unosi radost i smisao. Ko voli i ko je voljen, njega sunce grije s dvije strane, kaže jedan pjesnik.

Zehra K. Mazaradži savjetuje: ” Mislite isključivo o vrlinama svog bračnog druga. Nek je često pred vama spisak s vrlinama vašeg supružnika. Vraćajte mu se kada ste potišteni ili ljuti. Trudite se da uvijek govorite ohrabrujuće riječi, podržavate radnje jedni drugih i budite spremni često hvaliti jedno drugo. Naviknite se na stil života vašeg bračnog druga. Za sve što učinite jedno drugom budite zahvalni. Razgovarajte o vašoj međusobnoj ljubavi. Volite se, odvojite vrijeme jedno za drugo, podržite i ohrabrite jedno drugo. Ako trebate upozoriti na nešto, učinite to blago i s ljubavlju.

Materinski osjećaji i sentimentalnost su najjači osjećaji koje je Uzvišeni podario ženi. Zato se muslimanka okreće svom Gospodaru, Allahu (dž.š.) moleći Ga da joj podari hairli potomstvo. Najljepši osjećaj zadovoljstva i sreće majku ispunjavaju onog momenta kad spozna da se u njoj začeo novi život. Zbog te blagodati i Allahovog (dž.š.) blagoslova iskazuje Mu neizmjernu zahvalnost učeći dovu: Allahumme lekel-hamdu ve lekeš-šukr (Bože, sva hvala pripada samo Tebi i svoju zahvalu iskazujem jedino Tebi.) Njezine svakodnevne dov u tom blaženom stanju su: Gospodaru moj, ovo što je u stomaku mome ja zavjetujem samo na službu Tebi, pa primi od mene, jer Ti, zaista, sve čuješ i znaš. (Ali-Imran, 35.) ’’Bože, blagoslovi nas pobožnom djecom, jer Ti si Onaj Koji sve čuje i uslišava naše molbe. ”  

Majka u stanju trudnoće treba da poveća činjenje dobrih djela. Ona će još tada iskreno odlučiti da će dijetu podariti islamski odgoj, usmjeriti ga putevima znanja i pripremiti ga za  vrijeme u kojem će živjeti.

Majka svjesno i planski brine o svojoj djeci kako bi ih pripremala za njihovu kvalitetnu ulogu u budućnosti. Majčino krilo jeste prva i najvažnija dječija škola. Dječije odrastanje počinje upravo tu. Čak kada i odraste, tragovi onoga što je naučilo u majčinom krilu bit će vidljive crte njegovog karaktera. Najveće vrline koje je Allah usadio u ljudska srca jesu ljubav, privrženost i divljenje prema djeci. Majka je snažna i jaka upravo što koristi snagu svoje ljubavi. Ovo su izvanredna i pohvalna svojstava koja snažno pomažu kod podizanja, obrazovanja i odgoja djece.

Enes (r.a.) prenosi: Jednom je došla neka žena sa svoje dvoje djece do h. Aiše (r.a.).  Ona joj je dala tri hurme, koje je ona uzela, i dvije ponudila djeci, a treću uzela za sebe. Djeca svoje hurme brzo pojedoše, pa pogledaše u svoju majku. Ona svoju hurmu podijeli između njih. Kada se Resulullah (a.s.) vratio, ispričala mu je čitav slučaj. Na ovo je Resulullah (a.s.) uzvratio: Zašto te to čudi. Zbog njene samilosti prema djeci i Uzvišeni Allah je bio samilostan prema njoj. U Muslimovom predanju stoji: Uistinu, u zamjenu za njeno dobro djelo, Uzvišeni Allah namjenio joj je Džennet i oslobodio je Džehennema.

U islamu i muškarac i žena imaju veoma važnu i istaknutu ulogu u jačanju porodice i odgoju djece. Obostrana obaveza roditelja je da lijepo odgoje svoju djecu i da im budu primjer, da bi bili sretni zbog njih. Poslanik (a.s.) potvrđuje odgovornost oba roditelja u slijedećem hadisu: Svi ste vi pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado, vođa je pastir i odgovoran je za svoje stado, čovjek je pastir u svojoj porodici i on je odgovoran za svoje stado, žena je pastir u kući svoga muža i odgovorna je za svoje stado, sluga je pastir u imetku svoga gazde i on je odgovoran za svoje stado, svi ste vi pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado.

Kur’an mudri niže primjere najpokornijih Allahovih robova, časnih poslanika u kojima se nahodi duboka briga za potomstvo. Mudri Lukman savjetuje svoga sina: O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogoboštvo je zaista velika nepravda. (Lukman, 3.) O sinko moj! Namaz klanjaj, i traži da se čine dobra djela, a od zla odvraćaj, i strpljivo podnosi ono što te zadesi – dužnost je tako postupiti. ( Lukman,17)

Ibrahima, a.s., moli u svojoj dovi: Gospodaru moj, daj da ja  i neki potomci moji obavljamo molitvu; Gospodaru naš, Ti usliši molbu moju! (Ibrahim,40)

U vezi s namazom  Allah, dž.š., hvali Ismaila, a.s., : I svojoj je porodici namaz i zekat naređivao, Gospodar njegov je bio njima zadovoljan. (Merjem, 55)

I Posljednji poslanik Muhammed, a.s., na poseban je način svojom riječju i primjerom obavezao sve svoje sljedbenike na obavljanje namaza. U našoj islamskoj tradiciji saznajemo da je posljednja Poslanikova, a.s., oporuka, prije njegovog preseljenja na Ahiret, bila da čuvamo namaz. Muhammed, a.s., je među najvažnije roditeljske obaveze uključio podučavanje njihove djece propisima namaza i zajedničko prakticiranje ovog obreda. On kaže: Zahtijevajte od svoje djece da obavljaju namaz kada im bude sedam godina… (Ebu Davud) Ovaj Poslanikov precizni zahtjev se oslanja na Allahov, dž.š., poziv: Naredi porodici svojoj namaz i u tome budi ustrajan. (Taha,132)

Kao i u pogledu drugih važnih porodičnih pitanja, muslimanka u svojoj kući  ima posebno važnu ulogu u razvijanju ljubavi kod svojih evlada prema namazu. Možemo sasvim osnovano kazati da je njena briga za njegovanje odnosa prema namazu u porodičnom ambijentu presudna. Ljepotu koju majčina duša doživi u namazu  ona želi podijeliti sa svojom djecom i kod njih probuditi želju da im namaz postane svakodnevna praksa. Ovaj rezultat roditelji, doista, mogu postići, prije svega ličnim primjerom, ali i ukupnim pravilnim razumijevanjem  značaja namaza za  odgoj njihove djece. Sretni su roditelji čiji sinovi i kćeri klanjaju namaz. Oni su spašeni najvećih briga u ovom vremenu koje su vezane za neupamćenu moralnu krizu u koju najčešće zapadaju mladi ljudi. Allah, dž.š.,kaže: Kazuj im od Knjige što ti se objavljuje i namaz klanjaj ti! Doista, namaz odvraća od razvrata i ogavna djela! I sjećati se Allaha  poslušnost je najveća! (El-Ankebut, 45)

Stoga, u vremenima u kojima se bolje nego danas čuvala vjerska tradicija možemo naići na svijetle primjere kao što je to bilo u kući ugledne porodice Prohić. Jedan od njihovih potomaka kazuje da je Ali Riza-ef. Prohić, poznati bosanski alim, odgajan u islamskom duhu, onako kako se tada živjelo u njegovoj i u većini drugih familija. Njegov djed hadži Ahmetaga Prohić iz Gračanice, koji je živio više od stotinu godina, nikada nije prespavao niti propustio da klanja sabah-namaz, a klanjao ga je najčešće u Bijeloj džamiji. U njegovoj kući se i dijete u bešici  budilo kada zauči sabahski ezan. To je bio način života koji je donosio sklad u porodici i društvu.

Poslanik (a.s.) je rekao: Usadite poštovanje i lijepo ponašanje u svoju djecu i odgajajte ih na najljepši način. Roditelj ne može djetetu ostaviti bolji poklon od lijepog morala. Usadite u svoju djecu tri svojstva: ljubav prema vašem Poslaniku, (a.s.), ljubav prema njegovoj porodici i učenju Kur’ana, jer će učači biti u hladu Allahovog Arša na Dan kada drugog hlada neće biti. (Taberani)

Enes (r.a.) pripovjeda kako je Resulullah (a.s.) rekao: Onom ko odgoji svoje dijete tako da ono može učiti Kur’an, bit će oprošteni svi raniji grijesi, a onaj ko učini da njegovo dijete nauči Kur’an napamet bit ćt proživljen sjajnog lica poput punog mjeseca. Njegovom će sinu hafizu biti rečeno: Uči Kur’an i nastavi se uspinjati deređama Dženneta. Dok sin bude učio, deredža njegovih roditelja će rasti, sve dok učenje ne prestane.

Najveća je majčina briga i saosjećanje. Ona je ta koja briše suze i na njihovo mjesto stavlja osmjeh, ona sklanja zamor dana i donosi lahkoću noći u svoju porodicu.

Svoju časnu i nezamjenljivu ulogu u porodici muslimanka danas treba i mora ostvariti, jer od nje ovisi sudbina našeg naroda. Na tom putu će uspjeti obrazovana muslimanka predana u svojoj vjeri islamu. U okrilju svoje vjere i nade u Allahovu pomoć ona će se krijepiti snagom duha i bit će prepoznatljiva po plemenitim crtama karaktera. Potrebno je da naše domove ponovo ispuni zadivljujuća moralna veličina supruge i majke muslimanke koja je izgrađena u iskrenoj pobožnosti njene duše. Njezina dobrota i ćudorednost je najveća snaga kojim će se podizati i čuvati porodica i zajednica.

Da li ste čitali?

Posao je djeteta da se kreće, vrti, skače, a ne da satima gleda u mobitel!

Najvažnija misao vodilja u radu dr. Rajovića vrlo je jednostavna – djeca kroz igru najbolje …